U velikim europskim gradovima inovacija često znači tehnološki napredak. U malim sredinama inovacija znači promjenu navika i prelazak s individualnih pokušaja na zajedničko planiranje.
Male promjene kao društvena inovacija – primjer jačanja civilnog društva u Slunju
Zašto je to tako? Kada govorimo o društvenim inovacijama, često mislimo na nova digitalna rješenja, financijske instrumente ili modele javnih usluga, što je primjenjivo za europske metropole i kompleksne modele participacije građana.
U malim hrvatskim gradovima, kao što je Slunj, kontekst je drugačiji. Ovdje društvena inovacija nema proporcije aplikacije ili start-upa. Prije svega jer za velike tehnološke i organizacijske iskorake nema dovoljno ljudi, a potom niti pristupa financiranju. Međutim, to ne znači da inovativni pristupi društvenom razvoju nisu mogući. Inovacije se tu događaju u komunikaciji između ravnateljice knjižnice i lokalnih udruga, u pokušaju vatrogasaca da s izviđačima napišu projekt. I iznad svega u odluci da se stvari rade sustavno, a ne ad hoc.
U suradnji s Gradom Slunjem odlučili smo pristupiti ovom izazovu sustavno, tako da što tješnje povežemo aktere iz manjih i većih organizacija u ekosustavu grada: od same gradske uprave, preko gradskih ustanova do većih i manjih udruga koje na području grada djeluju. Ideja je bila da se zajednički educiraju, da stvore svoj mali zajednički katalog projekata i programa financiranja koje će pratiti, ali da kroz taj proces dodatno povežu i podijele znanje i resurse koje imaju.
Pritom smo na umu imali da jačanje civilnog društva u malim urbanim sredinama, dakle, zahtijeva drugačiji pristup. U malim gradovima udruge često djeluju entuzijastično, ali s vrlo ograničenim kapacitetima. Nemaju zaposlenih, a sredstva jedva namiču za osnovne aktivnosti, oslanjajući se prvenstveno na gradske uprave kao izvore financiranja. Europski fondovi sa svojom administrativnom složenošću i visoko postavljenim policy-level ciljevima ostaju im nedostižni.
U Slunju smo zato proveli program jačanja kapaciteta i međusektorske suradnje. On je uključivao analizu kapaciteta javnih ustanova i udruga, anketno istraživanje i individualne razgovore s dionicima, dvodnevnu edukaciju o mogućnostima financiranja i upravljanju projektnim ciklusom, radionicu razvoja projektnih ideja, izradu strukturiranog portfelja projektnih prijedloga, preporuke za dugoročno unaprjeđenje suradnje između grada i civilnog društva.
Poseban naglasak stavili smo na razvoj projektnog “pipelinea”, odnosno pregled i kategorizaciju projektnih ideja prema razini spremnosti i mogućim izvorima financiranja.
Naša očekivanja od projekta bila su nadmašena kada su, umjesto jednog mentorskog projekta koji smo zamislili razvijati za edukativne potrebe, kroz naš program razvoja kapaciteta razvijena i prijavljena ili u pripremi za prijavu dva projekta suradnje udruga i ustanova s područja grada i šire.
Prvi je bio „Bibliokombi – Znanje na kotačima“, projekt Gradske knjižnice Slunj, Gradskog društva Crvenog križa Slunj i Dječjeg vrtića Slunj, usmjeren na razvoj mobilne knjižnične usluge i inkluzivnih čitateljskih programa. Dok ovo čitamo, projekt je u fazi ocjene kvalitete, prošavši administrativno ocjenu.
Drugi je projekt u pripremi za Erasmus+ mala partnerstva. Riječ je o projektu “Prekogranični kamp vatrogasne mladeži” u suradnji DVD-a Slunj, DVD-a Črnomelj (Slovenija) i Saveza izviđača Hrvatske usmjeren na razvoj međunarodnog programa neformalnog obrazovanja mladih u području sigurnosti i otpornosti zajednice.
Za hrvatske uvjete, ideja da grad sustavno prati i razvija portfelj projekata svojih ustanova i udruga predstavlja iskorak. U praksi se često podrazumijeva da su udruge same odgovorne za svoju projektnu dinamiku. Ovdje smo pokušali promijeniti perspektivu: razvoj lokalne zajednice je zajednička odgovornost. Tako je i inače dosta dobra dinamika suradnje između grada, gradskih ustanova i nevladinih udruga poprimila formu strukturirane suradnje u jednoj stalnoj radnoj skupini koja zajedno planira koje projekte će u partnerstvima prijavljivati i provoditi u svojoj zajednici.
Ponosni smo što smo u Slunju imali priliku sudjelovati u procesu koji pokazuje da se aktivnije civilno društvo ne gradi velikim skokovima, nego malim, promišljenim koracima, koji uz suradnju, povjerenje i spremnost na sustavniji rad, donose dugoročnu korist društvu.