Bespovratna sredstva samo su dio ponude iz EU fondova namijenjena poduzetnicima kao način podupiranja poduzetničkih aktivnosti. Osim državnih potpora u obliku granta, prošla financijska perspektiva već je iznjedrila niz hibridnih i regularnih financijskih instrumenata kao svojevrsnih „proizvoda“ i to u raznim oblicima: od mikro-kredita i malih zajmova preko kredita za velike investicijske projekte sve do portfeljnih i pojedinačnih jamstava za bankarske kredite poslovnih banaka i fondova rizičnog kapitala za start-up projekte.
Iako su prva asocijacija na korištenje EU fondova u Hrvatskoj gotovo bez iznimke bespovratna sredstva, znatan dio financijske omotnice za poduzetnike plasirati će se upravo kroz financijske instrumente, a naročito u novoj financijskoj perspektivi, onoj koja bi trebala završiti do kraja 2027. godine. Na sam spomen i preporuku korištenja financijskih instrumenata u odnosu na bespovratna sredstva, većina poduzetnika reagira slično – zašto bih uzimao kredite ili koristio EU jamstvo kada mogu dobiti bespovratnu potporu? Pitanje se čini logično i na mjestu, međutim, slično kao i kod kriminalističkih zapleta u romanima Agathe Christie, stvari nisu uvijek onakve kakvima se na prvi pogled čine. Naime, već površnom analizom javnih poziva za bespovratne potpore i financijske instrumente, moguće je uvidjeti niz prednosti korištenja financijskih instrumenata za same poduzetnike.
Zašto su financijski instrumenti jednako dobar način poticanja poduzetništva kao i bespovratna sredstva?
Jedna od najznačajnijih prednosti korištenja kredita iz EU fondova u odnosu na bespovratna sredstva jest lakše zatvaranje financijske konstrukcije. Vrlo često se olako podrazumijeva pojam bespovratnih sredstava iz EU fondova. Dobar dio poduzetnika pretpostavlja da dobivanje bespovratnih sredstva podrazumijevaju izravnu isplatu sredstava na žiro račun i slobodno raspolaganje isplaćenim sredstvima. Dakako, sustav potpora nije toliko pojednostavljen pa svako ishođenje bespovratnih potpora u pravilu podrazumijeva i većeg ili manjeg dijela vlastitog učešća u projektu.
Najmanje što možete očekivati u pozivima za dodjelu bespovratnih potpora jest da ćete morati sami osigurati 15% sredstava iz vlastitih izvora. U pravilu, u većini natječaja, pogotovo onih izdašnijih, visina vlastitog učešća doseže i do 50% za mikro i mala poduzeća ili čak 60% za srednje tvrtke. Iako se pod vlastitim učešćem de facto podrazumijeva bilo koji drugi izvor financiranja, uključujući i kredite banaka, u pravilu nećete moći kombinirati bespovratna sredstva iz EU fondova i EU financijske instrumente (tj. kredite po povoljnim uvjetima i kamatama) nego ćete biti osuđeni na korištenje kredita po tržišnim cijenama kapitala.
Jednostavnom računicom može se zaključiti kako, primjerice, 35% bespovratnih sredstava i 65% kredita za zatvaranje investicije po komercijalnim uvjetima banke u konačnici dovodi do toga da prosječna ponderirana cijena kapitala u slučaju korištenja financijskih instrumenata ne odstupa značajnije od cijene kapitala za „bespovratna sredstva“. Kod korištenja EU zajmova, pogotovo onih malih do 50.000 EUR-a, u pravilo se ne inzistira se na vlastitom učešću u investiciji pa je cjelokupni projekt moguće financirati iz samog zajma (osim PDV-a koji nije trošak, nego odbitna stavka).
Slijedeća bitna prednost financijskih instrumenata u odnosu na potpore jesu prihvatljive aktivnosti financiranja. Ukoliko Vaša tvrtka vapi za likvidnošću i obrtnim sredstvima zaboravite bespovratne potpore i svoju pažnju usmjerite na EU kredite i jamstva. Bespovratnim potporama isključivo se financiraju investicije u dugotrajnu materijalnu ili nematerijalnu imovinu ili primjerice istraživanje i razvoj, a obrtna sredstva su u pravilu (osim namjenskih natječaja) neprihvatljivi troškovi. Financiranje plaća zaposlenika, obveza prema dobavljačima, najma opreme ili nekretnina i drugih tekućih obveza prihvatljivo je isključivo kroz zajmove po povoljnim uvjetima pri čemu posebno treba istaknuti HAMAG BICRO mikro zajmove za likvidnost do 25.000 EUR-a uz kamatnu stopu već od 1,5%, rok otplate do 3 godine te zadužnicu kao instrument osiguranja povoljnog kredita.
Trajanje i složenost procedure također je jedna od bitnih prednosti financijskih instrumenata u odnosu na bespovratne potpore. I dok kod potpora jednom kada predate zahtjev za financiranjem u pravilu i najmanji administrativni nedostatak ili izostanak prilaganja traženog dokumenta znači automatsko odbijanje projekta i njegov pad bez obzira na kvalitetu i pripremljenost projekta, kod financijskih instrumenata naglasak je upravo na kvaliteti i pripremljenosti projekta pa nedostatak „neke tamo potvrde“ ne znači i odbijanje projekta nego se uglavnom od poduzetnika traže nadopune.
Također, vrijeme obrade zahtjeva za kredite i jamstva u pravilu jest unutar 60 dana dok recentna iskustva govore da se procedura odobrenja bespovratnih potpora uz sva navodna pojednostavljivanja procedura skratila na nevjerojatnih prosječnih 330 dana od dana podnošenja prijave. Dakle, kada su EU fondovi u pitanju, nekada doista vrijedi ona stara, dobro poznata izreka –manje je više.
Nova financijska perspektiva, novi financijski instrumenti
Iduće godine Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU trebalo bi predstaviti i sasvim novi financijski instrument kojeg kolokvijalno možemo nazvati „retroaktivna“ bespovratna sredstva. Naime, poduzetnici će se javljati svojim projektima u poslovnu banku s investicijskim studijama pri čemu će 50% glavnice osiguravati sama banka, a drugi dio EU fondovi. Inicijalno će Ministarstvo definirati indikatore koje će tvrtka morati ispuniti nakon završetka projekta, primjerice u m+3 godini (povećanje zaposlenih, povećanje prihoda, povećanje udjela obnovljivih izvora energije, smanjenje potrošnje energije, održiva bioraznolikost i ostali indikatori vezani uz DNSH policy) pa će se tvrtkama odobravati „oprost“ glavnice u slučaju da se indikatori uistinu i ostvare odnosno, umjesto poduzetnika, glavnica će biti otplaćena iz EU fondova u odgovarajućem postotku, ovisno o ostvarenju indikatora, a najviše do najviših iznosa regionalnih potpora po pojedinim regijama.
U svakom slučaju, poduzetnici trebaju koristiti sve pogodnosti EU fondova i početi se privikavati na činjenicu da će bespovratnih sredstava biti sve manje, a financijskih instrumenata sve više.
