Bespovratna sredstva iz EU fondova usmjeravaju se putem nacionalnih programa, a isplaćuju se putem fondova.
Fondovi
Bespovratna sredstva iz EU fondova usmjeravaju se putem nacionalnih programa, a isplaćuju se putem fondova. Kako svaka zemlja članica unutar ukupnog europskog proračuna dobiva svoju vlastitu alokaciju koju potom dodjeljuje putem nacionalnih pravila i nacionalnih strateških dokumenata, neformalno te fondove zovemo „nacionalnim EU fondovima“, za razliku od cijelog niza drugih fondova kojima se upravlja centralizirano iz Bruxellesa, i za koje nema garancije da će završiti u Hrvatskoj bez dobrih i kvalitetnih projekata.
Hrvatska koristi europska bespovratna sredstva putem 4 programa:
- Program Konkurentnost i kohezija
- Program Učinkoviti ljudski potencijali
- Integrirani teritorijalni program
- Program za Ribarstvo i akvakulturu
Sva četiri programa se temelje na prioritetima Unije i same države članice, a programi obavezno sadrže nacionalne prioritete, operacije, projekte i aktivnosti koje država članica planira provoditi, a što se sve prethodno u dijalogu treba potvrditi i sa institucijama EU.
Hrvatska dakle koristi EU fondove putem 4 programa, međutim sva bespovratna sredstva osim toga dolaze iz jednog od 4 EU fonda:
Europski fond za regionalni razvoj (EFRR)
financira ulaganja u infrastrukturu, istraživanje i inovacije, produktivna ulaganja u MSP-ove i ulaganja usmjerena na očuvanje postojećih i otvaranje novih radnih mjesta, opremu, softver i nematerijalnu imovinu te umrežavanje, suradnju i razmjenu iskustava.
Europski socijalni fond plus (ESF+)
podupire veći pristup zaposlenju, modernizaciju institucija i usluga tržišta rada, promicanje rodno uravnoteženog sudjelovanja na tržištu rada, promicanje prilagodbe radnika i poduzeća promjenama, veću kvalitetu i uključivost sustava obrazovanja te relevantnost za tržište rada, promicanje cjeloživotnog učenja.
Kohezijski fond (KF)
podupire ulaganja u području prometa i okoliša, uz poseban naglasak na obnovljivoj energiji te ulaganja u TEN-T.
Fond za pravednu tranziciju (FPT)
usmjeren na produktivna ulaganja u MSP-ove, ulaganja u istraživanje i inovacije te poticanje prijenosa naprednih tehnologija; ulaganja u uvođenje tehnologije i infrastrukture za čistu energiju po pristupačnoj cijeni i smanjenje emisija stakleničkih plinova; ulaganja u digitalizaciju; ulaganja u unapređenje kružnoga gospodarstva.
Što se može financirati iz pojedinog EU fonda?
Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) namijenjen je pomoći pri otklanjanju glavnih regionalnih neuravnoteženosti u Uniji. EFRR doprinosi smanjivanju razlika u stupnju razvijenosti među različitim regijama i zaostalosti regija u najnepovoljnijem položaju, među kojima posebnu pozornost treba pokloniti regijama koje su izložene ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama, uključujući osobito poteškoće koje proizlaze iz demografskog pada, kao što su najsjevernije regije s vrlo niskom gustoćom naseljenosti, otoci te pogranične i planinske regije.
Iz EFRR-a podupire se sljedeće:
- ulaganja u infrastrukturu;
- aktivnosti za primijenjeno istraživanje i inovacije, uključujući industrijsko istraživanje, eksperimentalni razvoj i studije izvedivosti;
- ulaganja u pristup uslugama;
- produktivna ulaganja u MSP-ove i ulaganja usmjerena na očuvanje postojećih radnih mjesta i otvaranje novih radnih mjesta;
- oprema, softver i nematerijalna imovina;
- umrežavanje, suradnja, razmjena iskustava i aktivnosti koje uključuju inovacijske klastere, među ostalim i između poduzeća, istraživačkih organizacija i tijela javne vlasti;
- informacije, komunikacija i studije.
Produktivna ulaganja u poduzeća koja nisu MSP-ovi mogu se podupirati:
- ako uključuju suradnju s MSP-ovima u istraživačkim i inovacijskim aktivnostima;
- ako se njima ponajprije podupiru mjere energetske učinkovitosti i obnovljiva energija;
- kada se provode putem financijskih instrumenata u malim poduzećima srednje tržišne kapitalizacije i poduzećima srednje tržišne kapitalizacije; ili
- kada se provode u malim poduzećima srednje tržišne kapitalizacije u okviru istraživačkih i inovacijskih aktivnosti.
Kohezijski fond (KF) osnovan je kako bi se doprinijelo općem cilju jačanja ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije Unije pružanjem financijskih doprinosa u područjima okoliša i transeuropskih mreža u području prometne infrastrukture (TEN-T).
Iz Kohezijskog fonda podupire se sljedeće:
- ulaganja u području okoliša, uključujući ulaganja povezana s održivim razvojem i energijom koja donose koristi za okoliš, uz poseban naglasak na obnovljivoj energiji;
- ulaganja u TEN-T;
- informacije, komunikacija i studije.
Europski socijalni fond plus (ESF+) ima za cilj poduprijeti države članice i regije u ostvarenju visokog stupnja zaposlenosti, pravedne socijalne zaštite te izgradnji kvalificirane i otporne radne snage koja je spremna za budući svijet rada, kao i uključivih i povezanih društava kojima se nastoji iskorijeniti siromaštvo i kojima se ostvaruju načela utvrđena u europskom stupu socijalnih prava. Podupire se, dopunjava i dodaje vrijednost politikama država članica kako bi se osigurali jednake prilike, jednak pristup tržištu rada, pravedni i kvalitetni radni uvjeti, socijalna zaštita i uključenost, s posebnim naglaskom na kvalitetno i uključivo obrazovanje i osposobljavanje, cjeloživotno učenje, ulaganje u djecu i mlade te pristup osnovnim uslugama.
Fondom ESF+ podupire se:
- veći pristup zaposlenju i aktivacijske mjere za sve tražitelje zaposlenja, posebice mlade;
- modernizacija institucija i usluga tržišta rada;
- promicanje rodno uravnoteženog sudjelovanja na tržištu rada, jednakih radnih uvjeta i bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života;
- promicanje prilagodbe radnika, poduzeća i poduzetnika promjenama te aktivnog i zdravog starenja;
- veća kvaliteta, uključivost i djelotvornost sustavâ obrazovanja i osposobljavanja te njihova relevantnost za tržište rada, među ostalim vrednovanjem neformalnog i informalnog učenja;
- promicanje jednakog pristupa kvalitetnom i uključivom obrazovanju i osposobljavanju te njegova završetka posebice kad je riječ o skupinama u nepovoljnom položaju;
- promicanje cjeloživotnog učenja, posebice fleksibilnih mogućnosti usavršavanja i prekvalifikacije za sve;
- poticanje aktivnog uključivanja radi promicanja jednakih mogućnosti, nediskriminacije i aktivnog sudjelovanja te poboljšanje zapošljivosti, posebno za skupine u nepovoljnom položaju;
- promicanje socioekonomske integracije državljana trećih zemalja, uključujući migrante;
- promicanje socioekonomske integracije marginaliziranih zajednica poput Roma;
- poboljšanje jednakog i pravodobnog pristupa kvalitetnim, održivim i cjenovno pristupačnim uslugama;
- promicanje socijalne integracije osoba izloženih riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, uključujući najpotrebitije i djecu;
- suzbijanje materijalne oskudice osiguravanjem hrane i/ili osnovne materijalne pomoći za najpotrebitije, uključujući djecu, i pružanje popratnih mjera kojima se podupire njihova socijalna uključenost.
Fond za pravednu tranziciju (FPT) zamišljen je kao ključni financijski mehanizam za potporu društveno-ekonomski najugroženijim područjima u njihovom procesu tranzicije prema klimatskoj neutralnosti i za sprečavanje rasta regionalnih razlika do kojih bi tom prilikom moglo doći.
Opseg potpore (FPT podupire isključivo sljedeće aktivnosti):
- produktivna ulaganja u MSP-ove, uključujući mikro poduzeća i novoosnovana poduzeća, što dovodi do gospodarske diversifikacije, modernizacije i preusmjeravanja;
- ulaganja u osnivanje novih poduzeća, među ostalim putem poduzetničkih inkubatora i usluga savjetovanja, koja dovode do stvaranja novih radnih mjesta;
- ulaganja u aktivnosti istraživanja i inovacija, uključujući sveučilišta i javne istraživačke institucije te poticanje prijenosa naprednih tehnologija;
- ulaganja u uvođenje tehnologije kao i u sustave i infrastrukture za cjenovno pristupačnu čistu energiju, uključujući tehnologije za pohranu energije i u smanjenje emisija stakleničkih plinova;
- ulaganja u obnovljivu energiju i energetsku učinkovitost, uključujući i u svrhu smanjenja energetskog siromaštva;
- ulaganja u pametnu i održivu lokalnu mobilnost, uključujući dekarbonizaciju lokalnog prometnog sektora i njegove infrastrukture;
- ulaganja u obnovu i nadogradnju mreža daljinskog grijanja s ciljem poboljšanje energetske učinkovitosti sustava daljinskog grijanja i ulaganja u proizvodnju topline pod uvjetom
- da se opskrbljuju isključivo obnovljivim izvorima energije;
- ulaganja u digitalizaciju, digitalne inovacije i digitalnu povezanost;
- ulaganja u regeneraciju i dekontaminaciju postojećih (brownfield) lokacija, prenamjenu zemljišta i, uključujući gdje je to potrebno, zelenu infrastrukturu i projekte za prenamjenu uzimajući u obzir načelo „onečišćivač plaća“;
- ulaganja u poboljšanje kružnoga gospodarstva, među ostalim sprečavanjem stvaranja otpada, smanjenjem otpada, učinkovitošću resursa, ponovnom uporabom, popravkom i recikliranjem;
- unapređenje vještina i prekvalifikaciju radnika i tražiteljima zaposlenja;
- pomoć tražiteljima zaposlenja u traženju posla;
- aktivno uključivanje tražitelja zaposlenja.