Novosti

EU Fondovi

DNSH načelo „Ne nanosi bitnu štetu“ u pripremi EU projekata

Današnje gospodarstvo ima velik utjecaj na klimatske promjene jer proizvodnja i potrošnja robe i usluga stvaraju značajne količine stakleničkih plinova, otpada i ostalih zagađenja koji su glavni uzrok globalnog zagrijavanja. Staklenički plinovi kao što su ugljikov dioksid (CO2), metan (CH4) i dušikov oksid (N2O) nastaju uglavnom kao nusproizvod fosilnih goriva koja se koriste za pogon vozila, proizvodnju električne energije i grijanje kuća i zgrada. S druge strane, klimatske promjene imaju negativan utjecaj na gospodarstvo, kao što su štete od ekstremnih vremenskih uvjeta poput poplava, suša i uragana, što može utjecati na poljoprivredu, industriju i infrastrukturu.

 

S ciljem adresiranja utjecaja na klimatske promjene te doprinosu okolišu kroz ulaganja u okolišno prihvatljive gospodarske aktivnosti Europska Unija uvela je novi zakonodavni okvir u obliku Uredbe 2020/852 u EU taksonomiji. Uredbom je definirano šest okolišnih ciljeva:

  1. Ublažavanje klimatskih promjena
  2. Prilagodba klimatskim promjenama
  3. Održiva uporaba i zaštita vodnih i morskih resursa
  4. Prijelaz na kružno gospodarstvo
  5. Sprečavanje i kontrola onečišćenja
  6. Zaštita i obnova bioraznolikosti

EU Taksonomija je klasifikacijski alat koji daje jasne informacije koje su to investicije i aktivnosti održive i koji pomaže investitorima i tvrtkama da ulažu u okolišno prihvatljive gospodarske aktivnosti, a u svrhu doprinosa navedenim okolišnim ciljevima (čl.9 Uredbe o taksonomiji 2020/852). Kako bi se utvrdilo da su predmetne aktivnosti usklađene s taksonomijom iste moraju značajno pridonijeti jednom od šest ciljeva zaštite okoliša, a značajno ne štetiti nijednom drugom (engl. Do No Significant Harm – DNSH).

Prilikom pripreme projektnog prijedloga potrebno je utvrditi da isti neće sadržavati aktivnosti koje bi značajno štetile navedenim ciljevima, da se navedene aktivnosti ne nalaze na popisu isključenja te da su usklađene s EU i nacionalnom regulativom. Često se događa da nije lako odrediti utjecaj projektnih aktivnosti, posebice ako se radi o poduzećima iz industrija koje imaju negativan utjecaj na okoliš poput metaloprerađivačke, industrije hrane, rudarske i prerađivačke industrije.

Kako bi se osigurala usklađenost projekta s načelom „Ne nanosi bitnu štetu“ DNSH predlažu se sljedeće mjere:

Definiranje projekta – važno je jasno definirati opseg projekta, njegove ciljeve, potrebne resurse, vremenski okvir i očekivane pozitivne i negativne utjecaje na okoliš i društvo.

Analiza utjecaja projekta – ova procjena uključuje identifikaciju mogućih štetnih posljedica projekta na okoliš, kao što su one koje se odnose na kvalitetu zraka, vode, tla, buku, vibracije, energetsku učinkovitost i klimatske promjene.

Planiranje mjera za smanjenje ili sprečavanje štetnih posljedica – nakon što su identificirane moguće štetne posljedice, moraju se razviti planovi za smanjenje ili sprječavanje tih posljedica. Neke od mjera koje je poželjno implementirati u fazi pripreme projektnih prijedloga su:

  • smanjenje potrošnje energije i poboljšanje energetske učinkovitosti, primjerice korištenjem energetski učinkovitih uređaja i zamjenom starih neefikasnih uređaja novim energetski učinkovitijim modelima. Također se može smanjiti potrošnja energije kroz povećanje energetske svjesnosti i promicanjem upotrebe obnovljivih izvora energije.
  • Smanjenje emisija stakleničkih plinova i drugih onečišćujućih tvari, primjerice korištenjem manje štetnih goriva i obnovljivih izvora energije ugradnjom sunčanih kolektora, sunčanih elektrana, vjetroelektrana, dizalica topline i ostalih izvora.
  • Smanjenje količine otpada, primjerice korištenjem recikliranog materijala i smanjenjem potrošnje jednokratne plastike. Također se može poticati smanjenje količine otpada kroz korištenje proizvoda i pakiranja s manje ambalaže i kroz primjenu sustava za razdvajanje i recikliranje otpada.
  • Zaštita prirodnih ekosustava, primjerice kroz očuvanje prirodnih staništa i vrsta, ograničavanje urbanizacije i širenja poljoprivrednih površina te uspostavu zaštićenih područja.
  • Poboljšanje kvalitete zraka i vode, primjerice kroz uspostavu strožih propisa o emisijama industrijskih postrojenja i vozila, smanjenje upotrebe pesticida i kemikalija u poljoprivredi te izgradnju sustava za pročišćavanje otpadnih voda.
  • Promicanje održivog razvoja i društveno odgovornog poslovanja, primjerice kroz povećanje transparentnosti u poslovanju, poticanje inovacija koje će poboljšati održivost.

Implementacija mjera – planirane mjere se moraju provesti tijekom izvođenja projekta kako bi se osiguralo da se štetne posljedice smanje ili spriječe.

Praćenje i posljedica utjecaja – nakon završetka projekta, potrebno je pratiti i procijeniti utjecaj projekta na okoliš kako bi se osiguralo da su planirane mjere za smanjenje ili sprječavanje štetnih posljedica bile uspješne.

 

Svi projekti koji se financiraju EU sredstvima moraju zadovoljiti navedeni kriterij, odnosno moraju biti u skladu s jednim ili više okolišnih ciljeva obuhvaćenih EU taksonomijom što je potrebno dokazati Projektnom prijavom i dokumentom samoprocjene o usklađenosti projekta s načelom „Ne nanosi bitnu štetu“.

To top